Jedanaesta sjednica Predstavničkog doma Parlamenta FBiH 08.04.2008. godine
Drugi dio izlaganja

Komisija je naglasila stanje u strategiji razvoja elektroenergetskog sektora u materijalu koji smo danas dobili. Smatram da se materijal može uključiti u raspravu o načinu prestruktuiranja elektroenergetskog sektora, te da se u strategiji mogu dati određene smjernice i sugestije, što je dobro da je Vlada na ovaj način podnijela ovaj materijal, jer on stvarno iziskuje jako veliku pažnju, prijedloge i ideje, jer se radi o jednom dugoročnom dokumentu.

Odmah bih se želio osvrnutina stanje u elektroenergetskom sektoru, jer je to vrlo široka oblast i meni nedostaje iako smo tražili od Komisije za energetiku da nam dostave izvještaj Federalne agencije za reviziju poslovanja koja je nadležna da nam dostavi izvještaje po svim elektroenergetskim subjektima koji su u državnom vlasništvu. Mi imamo izvještaje samo privrednih subjekata koji su podnijele finansijske službe tih subjekata. Želimo da imamo jednu neovisnu kuću na osnovu koje bi parlamentarci mogli ovdje da ocjene poslovanje tih javnih ustanova ili preduzeća da bismo ocjenili kakav je njihov rad i kakvo je stanje u tim preduzećima sada. Mi nemamo tu sliku i ne znamo šta se dešava u tim kompanijama, posebno stoga što je u pojedinim elektroenergetskim kompanijama u proteklom periodu nije knjižena amortizacija. Kolika je amortizacija jedne hidroelektrane ili termoelektrane? To znači da ti izvještaji ne pokazuju stvarno stanje. Bilo bi neophodno da se pripremi jedna takva analiza i da nam Agencija za reviziju poslovanja dostavi jizvještaj, da bi smo mogli objektivno utvrditi stanje elektroenergetskog sektora.

S druge strane kad se radi o oblasti nafte tu želim skrenuti na dvije stvari. Prvo je da se zaštiti imovina FBiH, prvensteveno se tu radi o „Janaf“-u ili Jugoslovenskom naftovodu koji povezuje Krk sa Bosanskim Brodom, jer je u izgradnji tog velikog investicionog projekta u velikom obimu učestvovao Enegoinvest koji je u 90% državnom vlasništvu. Ako se zna da je taj naftovod koštao preko 150 miliona dolara, onda je to velika imovina u vlasništvu FBiH i naš je prijedlog da nadležni organi poduzmu sve moguće mjere, da zaštite tako jednu vrijednu investiciju. Druga stvar koju bih htio naglasiti je da taj naftovod nije mogao funkcionisati bez prvog punjenja naftom samog naftovoda. To je nekih 70 hiljada tona nafte i kada se uzmu cijene na svjetskoj berzi to je negdje otprilike oko 50 miliona maraka. Mi sada postavljamo pitanje šta je sada sa tom imovinom i je li to imovina Energoinvesta? Mislim da bi nadležni organi trebali da se što prije zauzmu za obezbjeđivanje imovine u inostranstvu, da se ona na pravi način zaštiti.

Što se tiče predloženog modela strategije razvoja elektroenergetskog sektora u cjelini koje smo dobili danas, mislim prevashodno da je takav pristup bio neizbježan, da u svakom slučaju treba ići u dalji razvoj elektroenergetskog sektora i mi u potpunosti podržavamo odlkuku Vlade da nema privatizacije u oblasti elektroenergetskog sektora. Postoje drugi oblici u kojima se može obezbjediti dodatna sredstva za rekonstrukciju ulaganja. Želim da predložim da se u taj model uključe munutrašnje rezerve crnog tržišta, koja su vrlo značajna i koja mogu u jakoj mjeri da obezbjede vlastitio finansiranje ovakvog modela.

Želim još istaći primjedbu da u upravljanju koje je dato u omjeru 50% : 50%. Mislim da se u samom poslovanju kad su u pitanju ekonomski interesi, mnogo puta se ne mogu razriješiti problemi, što znači da mora da bude ili zlatna dionica ili na neki način da se odredi neko tijelo koje će u takvim momentima poslovanja da onemogući duži period zastoja rada kompanije. Moraju se brzo donositi odluke, znači da se u situacijama kada nema rješenja, na neki način odredi ko je taj ko presjeca i donosi odluke. Hvala.