Jedanaesta sjednica Predstavničkog doma Parlamenta FBiH 08.04.2008. godine

Konkretno o strategiji želio bih reči nekoliko riječi. Na strani broj 62 u Strategiji energetskog razvoja navedeno je da „kod proširenja potencijala HE Jablanica planirano da se radovi završi 2007. godine“. Vjerujem da se radi o greški i ovom prilikom želim skrenuti pažnju da se nalazimo u 2008. godini i Strategija treba da akumulira u sebe ono što je urađeno i šta bi trebalo uraditi u narednom periodu, tako da se na ovaj način vraćamo unazad, a nismo razjasnili da li su ti radovi instalisani, da li je povećana instalisana snaga i da li je ona u pogonu i kada će biti.

Što se tiče sektora nafte i naftnih derivata mislim da je to područje koje nije u potpunosti razrađeno u mjeri koju zahtjeva jedan takav sektor. Ja ću sugerisati samo par segmenata koje bi trebalo u narednom periodu resorno ministarstvo i posebno javna rasprava kasnije dopuni i mislim da će ti prijedlozi biti korisni. U polaznim osnovama je navedeno da je „usvojen na državnom nivou Zakon o kvalitetu.“ To je jedan od rijetkih zakona koji je usvojen na državnom nivou, međutim sam je predlagač Strategije naglasio da se on u punoj mjeri ne primjenjuje. Nisu navedeni razlozi zbog čega se Zakon ne primjenjuje. To je jedna vrlo, ja bih rekao, otežavajuća okolnost, jer znamo da taj sektor značajno utiče u formiranju i funkcionisanju crnog tržišta. Sama neprimjena tog zakona je potakla razvoj crnog tržišta i zbog toga bih sugerisao da se na određeni način kroz strategiju i buduće dokumente nastoji taj segment suziti što je moguće više na manji prostor i na manji nivo. Znači, u ovoj strategiji nije naglašeno ko vrši kvalitetu nafte i naftnih derivata.

Prijedlog Kluba BPS-Sefer Halilović je da kontrolu kvaliteta može vršiti samo domicilna kontrolna kuća koja posjeduje adekvatnu laboratoriju. U svim zemljam u okruženju je to slučaj, dok kod nas nije. Trenutna situacija kod nas je da onaj ko uvozi naftu donese potvrdu od kontrolne kuće iz Crne Gore da je kvalitet goriva prve klase a ono zapravo peta klasa, te se uvažava takav kvalitet kao mjerodavan pa se prodaje pod prvom klasom. Znači rješenje je domaća kontrolna kuća sa potrebnom laboratorijom koja je neophodna za jednu takvu analizu goriva.

S druge strane navedeno je u Strategiji obavezno posjedovanje zaliha na državnom nivou, a to se odnosi zapravo na federalni nivo. U Evropskoj zajednici je to zaliha za 90 dana, dok smo mi vidjeli iz naših zadnjih dešavanja u praksi da zalihe na feederalnom nivou su minimalne ili nisu dostatne, da je predlagač u tom svom kontekstu trebao da naglasi do kada se moraju obezbijediti te zalihe u toku godine. Mi smo sada u aprilu a nemamo zalihe goriva i ko je nadležan da to sprovede? Tamo dalje je naglašeno da to neće biti problem, a vidimo da je to problem i čak je predviđeno povećanje od nekih 15 do 25% što jednostavno ne odgovara stvarnoj situaciji. Znači, podržavamo potrebu obaveznih rezervi, a ko je taj ko će obezbjediti rezerve i do kada u toku godine?

Treća stvar je vrlo bitna, vidimo ovdje iz analize koja je data da u Federaciji postoji 540 benzinskih stanica, u državi BiH ima ih preko 800, znači, mi predlažemo da svi koji žele da otvore pumpne stanice obavezan preduslov bude da kod instaliranja uz provođenje ekoloških mjera koje su neophodne, da svaka pumpna stanica ima sonde povezane sa centralnim računarom. Tako se radi svugdje u svjetu, jer taj računar pamti potrošnju goriva zadnjih 10-15 dana i to niko ne može izbrisati. Znači na ovaj način se onemogućavaju bilo kakve mahinacije. Bio je jedan pokušaj prije da se e sonde uvedu, pa je nastao veliki problem. Znači, sonde su preduslov da mogu pumpe raditi u maloprodaji.

Na kraju htio bih samo reći nešto vezano za teminale. U prilogu same Strategije navedeni su značajni kapacitet koje posjedujemo u terminalima, međutim oni nisu u funkciji. Mi imamo jedan veliki dio kapaciteta u susjednoj zemlji, znači da su vezani za status luke Ploče i oni podliježu političkom međudržavnom dogovoru. Tome se posebno mora posvetiti pažnja uz posebno stalno održavanje ekoloških standarda u terminalima jer se radi o specifičnim rasutim teretima. Terminali u FBiH ovdje nisu u funkciji, a sa vrlo malo dobre volje oni se mogu staviti u funkciju. Osnovana je firma „Terminali“ koja ništa ne radi, a iskustvo je da „zub vremena“ radi to što radi. Znači, „Terminali“ moraju biti u funkciji, jer oni koliko su potrebni za čuvanje rezervi i zaliha goriva mogu biti u funkciji iznajmljivanja i samim tim donositi značajan prihod nadležnom resornom ministarstvu energetike.
Mi ispred Kluba BPS-Sefer Halilović smatramo da ova Strategija treba da ide na javnu raspravu, da se u nju uključi najšira stručna javnost, kao i da u jednom roku od dva mjeseca najmanje prođe sve neophodne na neki način potvrde i dopune. Ovaj dio koji se odnosi na partnerstvo, mi smatramo da u ovoj fazi nije potrebno da on bude prisutan, jer kod izlaganja skoro 50% vremena je potrošeno na obrazlaganje partnerstva. Kad Strategija dođe na onaj nivo koji je potreban, kad s eona dopuni, kad ona dobije svoj pravi oblik, sama će strategija da proizvede i način na koji dalje da se odvija partnerstvo. Hvala vam.